Neophodna u tržišnoj ekonomiji. Kako bi se trgovalo, nužno je da osoba koja prodaje dobra i usluge bude njihov vlasnik i da se to vlasništvo može prenijeti na kupca. Što su bolja utvrđena i jasna vlasnička prava, veća je vjerojatnost da će doći do trgovine i da će cijene biti uravnotežene. Ako ne postoje vlasnička prava nad nečim, to može uzrokovati ozbiljne posljedice. Rješenje negativnog eksternaliteta zagađenja čistog zraka može biti u utemeljenju vlasničkih prava nad zrakom, tako da vlasnik može tražiti od zagađivača naknadu za ispuštanje dima u atmosferu. Privatna vlasnička prava često su ekonomski djelotvornija od društvenog vlasništva. Kad ljudi ne posjeduju nešto neposredno, to može utjecati na smanjenu motivaciju oko brige za taj predmet. (Vidi tragediju zajedničkog vlasništva. ) Neobično, u Rusiji nakon komunizma, uspostava dobro funkcionirajuće tržišne ekonomije pokazala se problematičnom, djelomično zbog nejasnog poimanja vlasništva mnogih državnih resursa, a i ona vlasnička prava koja su postojala često nisu imala nikakvu važnost. Imovina poduzeća je često bila opljačkana od kriminalnih bandi ili se iznuđivala većina profita poduzeća na račun novca za usluge zašite. Nije slučajnost da je djelotvoran pravosudni sustav, kao i vlasnička prava koja treba štititi, karakteristika svih naprednih tržišnih ekonomija. Također potrebno je i reći da vlasnička prava nigdje nisu apsolutna. Na primjer, oporezivanje je jasan primjer povrijede prava vlasništva poreznog obveznika nad svojim novcem. Ekonomski trošak kršenja vlasničkih prava ukazuje državnoj vlasti na važnost pažljivog promišljanja o posljedicama svojih poreznih politika na ekonomski rast.